Istorijat vina
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod, dobijen potpunom ili delimičnom alkoholnom fermentacijom svežeg grožđa, kljuka ili šire od grožđa vinskih sorti vinove loze.
This is custom heading element
Takođe, vino se može praviti od nekih delova biljaka i od raznovrsnog voća. Prirodni balans grožđa je takav da može da izazove vrenje bez ikakvog dodavanja šećera, kiselina, enzima i drugih supstanci koje izazivaju fermentaciju. Pića slična vinu mogu se porizvoditi fermentacijom drugog voća i cveća: voćno vino, vino od ječma, od pirinča (sake), meda (medovina), pa čak i od bilja (kinesko vino). Komercijalna upotreba reči vino je u mnogim zemljama zaštićena zakonom.
Vino poseduje istoriju dugu oko 8.000 godina — veruje se da su prva vina nastala na prostoru današnje Gruzije ili Irana.
Nauka o vinu
Nauka koja se bavi proučavanjem vina zove se enologija.
Vino nastaje tako što se gnječi grožđe, a sok koji se dobija gnječenjem naziva se šira. U osnovi proizvodnje vina leži hemijski proces fermentacije, tokom kojeg, pod uticajem kvasaca u anaerobnim uslovima, dolazi do razlaganja različitih šećera do etanola, pri čemu dolazi do oslobađanja ugljenik-dioksida. Proces vrenja ili fermetacije obično traje nekoliko nedelja, a posle toga vino se prečišćava i pretače u buriće ili bačve.
Pored šećera, sok grožđa sadrži kiseline koje su takođe bitne za ukus vina. Koža i semenke sadrže tanine, jedinjenja oporog ukusa (kao nezrela dunja) koja su prirodni konzervansi, omogućavaju starenje vina i njegovo sazrevanje a ne dozvoljavaju da se pokvari. Na površini zrna se nalaze ćelije kvasca, ali taj kvasac obično nije dovoljan da se napravi vino — u toku proizvodnje kvasac se dodaje.
Proizvodnja vina kroz istoriju
Vino je proizvođeno hiljadama godina. Najraniji poznati tragovi vina potiču iz Kine (cca 7000 p. n. e), i Irana (cca 5000 p. n. e.). Najranija poznata vinarija je 6.100 godina stara Areni-1 vinarija u Jermeniji. Vino je doseglo Balkan do 4500. p. n. e. i konzumirano je i slavljeno u antičkoj Grčkoj, Trakiji i Rimu. Tokom istorije, vino je konzumirano zbog svojih opojnih učinaka.
Vino je dugo imalo važnu ulogu u religiji. Crno vino su antički Egipćani asocirali sa krvlju. Njega su koristili Grci u kultu Dionisa i Rimljani u svojim Bahanalijama; judaizam je isto tako inkorporirao crno vino u Kiduš, a hrišćanstvo u pričešće.
DENIS gastro TEMPLE
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.